Abstract:
Svaka biljka ima svojstven nacin razvoja i zivota uvjetovan naslednim osobinama i sposobnošcu prilagodavanja uvjetima okoline.
Ti utjecaji i odnosi djeluju i na sva metaboliticka zbivanja u organizmu biljke.
Iz tih razloga postoje izvesne razlike u prihvacanju i kretanju odredenih hranivih materija ovisno o vrsti, pa i sorti biljke, a pogotovo kada biljku sastavljaju dve razlicite vocne vrste, tj. podloga i plemka.
Odnosi u izmjeni hranivih materija medu ta dva, pa i više bionata, u biljaka su još prilicno malo istrazeni, osobito sa stanovišta fizioloških zbivanja u organizmima.
Postoje mnogobrojna tumacenja, pa i pretpostavke koje tumace ili barem djelomicno pokušavaju razjasniti pojave neskladnosti, odnosno inkompatibiliteta medu podlogom i plemkom u neku ruku i pojave apopleksije u kajsija (Paunovic14). Po svoj prilici, o tim pitanjima, osobito kad je rec o kajsiji, uradilo se još veoma malo u smjeru utjecaja fizioloških zbivanja na te pojave.
Nekoja vec završena vlastita ispitivanja nekih odnosa akumulacije radioaktivnog 32P u pojedine organe, pa cak i spojeve u organizmima vockica Prunus armeniaca, Prunus insititia i Prunus myrobalana A., koje inace sluze za podloge sortama kajsija, ukazuju na prilicno razlicito uklapanje fosforne kiseline ovisno o vocnoj, odnosno biljnoj vrsti.
Tako, najlakše i najviše fosforne kiseline u odredenom periodu kao i odredenoj fenofazi porasta, uklapa u svoja tkiva vocna vrsta Prunus armeniaca (sejanac kajsije). Slicno se veoma dobro ukljucivao 32P i u organizam vocne vrste Prunus insititia (korjenov izdanak), dok su signifikantno lošije primale i akumulirale fosfornu kiselinu vockice vrste Prunus myrobalana A (vegetat. razmnozene) koje pokazuju i pojave oprecnih rezultata naprama obe prve dve vrste (Modic12). Ove pojave pokazuju odredenu i prilicnu slicnost u prihvacanju fosforne kiseline medu Pr. armeniaca i Pr. institia, — od kojih se, takode, ponašanje vrste Pr. myrobalana A razlikuje.
Iz tih razloga mogu se povuci paralcle s obzirom na mogucnost boljeg srastanja pri kalemljenju kajsije na trnošljivu, ili obratno, a lošeg ili slabijeg na Pr. myrobalana A.
Da postoje takovi odnosi svjedoce neka iskustva iz prakse, pa i istrazivanja nekih autora.
Vlastita ispitivanja kompatibiliteta i srastanja sorta kajsija madarka i Klosterneuburger Marille, kalemljenih na podloge Pr. armeniaca, Pr. insititia i Pr. myrobalana, pokazuju da najbolje i u najvecem broju srastale ove dve sorte (nesign. razlike) na podlozi Pr. insititia, djelomicno i na Pr. armeniaca, a najslabije i sa cestim pojavama lomljenja i inkompatibiliteta na Pr. myrobalana, A (signif.) (Modic11).
Pomenuta saznanja posluzila su kao osnov produbljivanju istrazivanja kalemljenih vockica kajsija više na fiziološkoj bazi.
Za svaku kombinaciju
|